Knjigovodstvo vs računovodstvo: razlika, propisi i praksa u BiH

U svakodnevnom govoru knjigovodstvo i računovodstvo znače isto: neko „vodi knjige“ firme ili obrta. Zakoni u Bosni i Hercegovini ih ipak razdvajaju, a ta razlika ima praktične posljedice. Ona određuje ko smije potpisati finansijske izvještaje, koje rokove agencija mora poštovati i šta klijent zapravo plaća. U ovom tekstu objašnjavamo oba pojma, šta o njima kažu propisi u FBiH, Republici Srpskoj i za obrte, te kako ih podržava Obrtnica.

Dva pojma, jedan sistem

Zakon o računovodstvu i reviziji u FBiH („Službene novine FBiH“, broj 15/21) u članu 2. daje obje definicije:

• Računovodstvo je „sistem čije funkcioniranje osigurava informacije o finansijskom položaju, uspješnosti poslovanja, tokovima gotovine, promjenama na kapitalu i drugim finansijskim i nefinansijskim informacijama značajnim za eksterne i interne korisnike finansijskih izvještaja“.
• Knjigovodstvo „podrazumijeva evidentiranje, klasificiranje i sumiranje poslovnih transakcija i čuvanje originalne poslovne dokumentacije koja pruža dokaze o tim transakcijama“.

Novi Zakon o računovodstvu i reviziji Republike Srpske („Službeni glasnik RS“, broj 115/25, primjenjuje se od 1. 1. 2026.) to kaže još direktnije: knjigovodstvo je „dio računovodstvenog sistema“.

Ukratko: knjigovodstvo bilježi šta se dogodilo. Računovodstvo iz tih zapisa pravi informaciju, izvještaj i podlogu za odluku. Bez urednih knjiga nema pouzdanog računovodstva, a same knjige bez analize i izvještaja ne odgovaraju na pitanje kako firma stoji.

Šta je knjigovodstvo u praksi

Knjigovodstvo počinje dokumentom. Zakon u FBiH propisuje redoslijed:

1. Dokument stiže u računovodstvo. Knjigovodstvene isprave dostavljaju se u roku od tri radna dana (član 12.).
2. Dokument se provjerava prije knjiženja. Formalno, suštinski i računski (član 13.).
3. Knjiži se na vrijeme. Narednog dana, a najkasnije u roku od osam radnih dana od prijema isprave (član 15.).
4. Knjiži se dvojno. Poslovne knjige su dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige (član 16.). Knjiga ulaznih i knjiga izlaznih faktura (KUF i KIF) spadaju u pomoćne knjige (član 18.).
5. Konta prate kontni okvir. Kontni okvir propisuje federalni ministar finansija, a detaljan kontni plan firma utvrđuje internim aktom (član 17.).
6. Greška se ispravlja novim knjiženjem, a ne brisanjem (član 20.). Softver mora omogućiti internu kontrolu i onemogućiti brisanje proknjiženih stavki (član 8.).

Dobar knjigovođa je zato prije svega precizan i dosljedan: svaka stavka ima dokument, svaki dokument ima stavku, a knjige se u svakom trenutku mogu provjeriti.

Šta je računovodstvo u praksi

Računovodstvo uzima te knjige i pretvara ih u informaciju za vlasnika, banku, državu i investitora:

• Finansijski izvještaji. Mikro i mali subjekti u FBiH sastavljaju bilans stanja, bilans uspjeha i bilješke (član 37.). Mikro subjekt je onaj koji ne prelazi dva od tri kriterija: 350.000 KM imovine, 700.000 KM prihoda i devet zaposlenih (član 5.).
• Rokovi predaje. U FBiH se godišnji finansijski izvještaji predaju FIA-i do posljednjeg dana februara za prethodnu godinu (član 44.). U RS se predaju Registru finansijskih izvještaja u istom roku (član 42. novog zakona).
• Zaključivanje perioda, usklađivanja i kontrole, prije nego što brojevi postanu izvještaj.
• Analiza i savjetovanje. Zašto je marža pala, kada će nedostajati novca, šta promjena u poslovanju znači za porez.

Računovođa, dakle, ne odgovara samo na pitanje „šta je proknjiženo“, nego i „šta to znači“.

Ko smije šta raditi

Ovdje razlika postaje i pravna, a ne samo stručna:

• Profesionalna zvanja. Zakon u FBiH poznaje zvanja certificirani računovodstveni tehničar, certificirani računovođa i ovlašteni revizor (član 121.) i zabranjuje njihovo korištenje bez stečenog zvanja (član 124.). Stručno tijelo u FBiH je Savez računovođa, revizora i finansijskih radnika FBiH (član 136.).
• Potpis na izvještajima. Finansijske izvještaje sastavljaju kvalificirana lica, to jest certificirani računovođe s važećom licencom upisani u registar (članovi 32. i 35.). Izvještaje potpisuje i pečatom ovjerava certificirani računovođa, uz broj licence (član 44.).
• Vođenje knjiga izvana. Firma može povjeriti vođenje knjiga pravnom licu ili poduzetniku registrovanom isključivo za knjigovodstvene i računovodstvene usluge (član 32.).
• U RS finansijske izvještaje sastavlja lice sa zvanjem sertifikovani računovodstveni tehničar ili sertifikovani računovođa. Tehničar koji zvanje stekne po novom zakonu potpisuje izvještaje samo za mikro i male subjekte (član 17.).

A obrti?

Za obrte u FBiH pravila najčešće ne dolaze iz Zakona o računovodstvu, nego iz poreskih propisa. Zakon o računovodstvu i reviziji kaže da poduzetnik vodi knjige po propisima o porezu na dohodak ili po tom zakonu (član 2.).

Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak propisuje poslovne knjige za samostalnu djelatnost (član 45.):

• Knjiga prihoda i rashoda (Obrazac KPR-1041),
• Knjiga prometa (Obrazac KP-1042),
• Popisna lista dugotrajne imovine (Obrazac PLDI-1043),
• Evidencija o potraživanjima i obavezama (Obrazac EPO-1044).

KPR i KP se mogu voditi na papiru, uz ovjeru Porezne uprave prije upotrebe, ili elektronski. Podaci u KPR-1041 unose se najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec, a obveznici PDV-a u roku za uplatu PDV-a (član 48.). Knjige se čuvaju pet godina od predaje poreske prijave (član 47.). Obrtnici koji porez plaćaju u paušalnom iznosu, uz izuzetke iz Pravilnika, ove knjige ne vode.

U RS preduzetnik vodi knjige po zakonu o porezu na dohodak ili dvojno, po Zakonu o računovodstvu. Iznad praga prihoda koji utvrđuje podzakonski akt dvojno knjigovodstvo je obavezno (član 6. novog zakona).

U Brčko distriktu primjenjuje se poseban Zakon o računovodstvu i reviziji Brčko distrikta BiH. Prije rada za klijente iz Distrikta provjerite njegove odredbe.

Razlika na jednom mjestu

Kako to radi Obrtnica

Obrtnica podržava oba posla, ali ne preuzima ni jedan od njih. Ona priprema i provjerava, a odluke i potpis ostaju računovođi.

Kontni plan. Kontni plan uvozite iz predložaka i prilagođavate svakom klijentu. Na raspolaganju su predložak koji slijedi službeni FBiH kontni plan (klase 0–9), predložak po kontnom okviru Republike Srpske i pojednostavljen predložak za obrte. Konta možete uvesti i iz CSV ili JSON datoteke.

Dvojno knjiženje bez brisanja. Knjiženje mora biti uravnoteženo, duguje jednako potražuje, i može se napraviti samo u otvorenom periodu. Proknjižena stavka se ne može urediti ni obrisati. Ispravka se radi storniranjem ili novim knjiženjem, a kod faktura kroz knjižno odobrenje, kako zakon i traži. Knjiženja možete pregledati i odobriti prije potvrde, a za ponavljajuća knjiženja koristite predloške.

Glavna knjiga i pomoćne evidencije. Sva proknjižena knjiženja vidite u glavnoj knjizi, uz knjige kupaca i dobavljača te pregled otvorenih stavki i dospijeća. KUF i KIF izvozite iz Glavne knjige: filtrirate period i vrstu dokumenta, na primjer ulazne ili izlazne fakture, pa preko Izvoz → Preuzmi CSV preuzmete proknjižene stavke.

Fakture i dokumenti. Prodajne i ulazne fakture se knjiže u glavnu knjigu. Kada Obrtnica prepozna podatke s ulaznog dokumenta, rezultat je nacrt. Računovođa ga pregleda i tek tada knjiži. Bez potvrde vašeg tima ništa ne ulazi u knjige.

Banka. Bankovne izvode uvozite i usklađujete s knjigama, a naloge za plaćanje pripremate iz evidentiranih obaveza.

Zaključavanje perioda. Period zaključavate kada su knjige usklađene. Ponovno otvaranje traži zahtjev i odobrenje i ostaje zabilježeno.

Izvještaji. Iz proknjiženih podataka pripremate bruto bilans, PDV prijavu, izvještaj o novčanim tokovima i vlastite predloške izvještaja. Obrtnica izvještaje i obrasce priprema, a ne predaje ih. Predaju i potpis obavljate vi.

Plate za FBiH. Obračun plata podržan je za FBiH, uključujući pripremu obrazaca MIP-1023 i Obrazac 2001. Obračun plata za RS i Brčko distrikt trenutno nije podržan.

Obrti i KPR-1041. Obrti u Obrtnici mogu koristiti pojednostavljen kontni plan za obrte. Knjiga prihoda i rashoda (KPR-1041) kao poseban obrazac u Obrtnici još nije dostupna.

Česta pitanja

Da li je knjigovođa isto što i računovođa?

U svakodnevnom govoru često jeste. Po zakonu nije. Knjigovodstvo je evidentiranje transakcija, a finansijske izvještaje sastavlja i potpisuje certificirani računovođa s važećom licencom.

Treba li obrtu računovođa?

Obrtnik koji vodi KPR-1041 i ostale knjige po Pravilniku često ih vodi sam ili uz pomoć agencije. Paušalisti ove knjige uglavnom ne vode. Kada obrt raste, ima zaposlene ili prelazi na dvojno knjigovodstvo, stručna podrška postaje mnogo važnija.

Koliko dugo se čuvaju poslovne knjige?

Za obrte u FBiH knjige po Pravilniku čuvaju se pet godina od predaje poreske prijave. Za pravna lica rokove čuvanja propisuje zakon o računovodstvu svakog entiteta. Provjerite ih prije arhiviranja ili uništavanja dokumentacije.

Hoće li Obrtnica predati izvještaje umjesto nas?

Ne. Obrtnica priprema podatke, izvještaje i obrasce, a vaša agencija ih provjerava, potpisuje i predaje.

Izvori

• Zakon o računovodstvu i reviziji u FBiH, „Službene novine FBiH“, broj 15/21: fbihvlada.gov.ba
• Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak (FBiH), neslužbeni prečišćeni tekst: pufbih.ba
• Zakon o računovodstvu i reviziji Republike Srpske, „Službeni glasnik RS“, broj 115/25: narodnaskupstinars.net

Ovo nije pravni savjet. Propisi se mijenjaju, pa prije odluke provjerite važeći tekst propisa ili se obratite stručnom licu.

Pogledajte kako to izgleda u vašoj agenciji

Saznajte više o modulu Računovodstvo, pogledajte cjenovnik ili zakažite demo, pa ćemo zajedno proći put od dokumenta do bruto bilansa na primjeru vašeg klijenta.

Zakaži demo